Smanjenje plaća u javnom sektoru za tri posto ni približno neće biti dovoljno za \"krpanje\" državnog proračuna, koji će uskoro na rebalans. Uštedu na plaćama tešku 800 milijuna kuna na godišnjoj razini Vlada je već ukalkulirala u proračun za ovu godinu, koja je počela s namjerom da plaće smanji za 1,7 milijardi kuna.
Pala zadnja linija obrane
Smanjenje plaća tek je početak ozbiljnog oranja po u prosincu izglasanim stavkama proračuna, a ministar financija Slavko Linić otkrio je neke elemente po kojima će se raditi. Vlada povlači prvu projekciju rasta BDP-a u ovoj godini od 1,8 posto i spušta je na 0,7 posto – što će smanjiti prihodnu stranu za 1,2 milijarde kuna. I to je optimistično jer većina drugih institucija i analitičara očekuje rast od 0,3 posto, no sve su češća upozorenja i o novom padu. Kako se Linić ne namjerava zaduživati više od planiranih 10 milijardi kuna, rashodi će se rebalansom trebati smanjiti za dvije milijarde kuna. Viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić komentirao je da HNB podupire napore Vlade usmjerene k fiskalnoj prilagodbi, ali ministrima ostavlja da ocijene kako će tu prilagodbu provesti i na kojim područjima će postići uštede. Nakon što Vlada objavi prijedlog rebalansa proračuna, i HNB će korigirati vlastite monetarne i druge projekcije. No kako, gdje i koliko će Vlada \"skresati\" na rashodnoj strani proračuna još je nepoznanica jer, kako nam kaže naš sugovornik iz Vlade, na prijedlogu rebalansa proračuna tek se počelo raditi. Dosad su govorili da će rezati samo na investicijama te da su plaće i mirovine zadnja linija obrane. Dirnulo se u plaće, hoće li možda Vlada dirnuti i u mirovine?
– Ne, to se sigurno neće dogoditi. Mirovine ćemo uskladiti prema planu, što znači da će već u travnju umirovljenici dobiti mirovine uvećane od 1,3 do 1,5 posto – kaže sugovornik iz Vlade. Ministar rada Mirando Mrsić tvrdi da Vlada smanjuje plaće jer nisu imali izbora s obzirom na to da su sindikati odbili ukidanje dodatka na plaću od 4, 8 i 10 posto. Kada uštedi od smanjenja koeficijenata dodaju uštede na jubilarnim nagradama, dnevnicama, regresu i prijevozu (oko 750 milijuna), dođe se blizu 1,761 milijarde kuna, koliko je Vlada isplanirala srezati masu plaća u odnosu na 2012. godinu. Zaposlenima u obrazovnom sektoru država će prvo vratiti lani ukinuti dodatak na koeficijente od 3, 5, 7 i 9 posto, a potom će im, kao i svima ostalima u javnom sektoru, plaće smanjiti tri posto. Mrsić je rekao da će učiteljima i profesorima plaće \"nešto porasti\", ali da ne zna koliko jer izračuni još nisu gotovi. Ministar Jovanović drži da će to po zaposlenome biti od 200 do 400 kuna. Mrsić u masi očekuje uštedu između 800 i 900 milijuna kuna.
Već s idućom plaćom
Prema ministru financija Slavku Liniću, obračun sa smanjenim koeficijentima išao bi već s idućom plaćom. Za Linića je revolt sindikata očekivan jer su životni troškovi porasli, a plaće su već dvije-tri godine zamrznute, no drugog izbora nije bilo.
– Premijer govori o solidarnosti i zajedništvu. Ali kako biti solidaran kad se jedna strana u pregovorima odrekla dijela prava zato što joj je druga strana obećala da se onda neće dirati plaće i radna mjesta? – rekla nam je jučer Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi. Dodala je kako se premijer Milanović zbog te prijevare mora ispričati njezinim članovima u sindikatu. Avberšek sluti da rezanju nije kraj i da će Vlada još koji put srezati plaće u javnom sektoru.
– Ova zemlja i mjere ekonomske politike u velikom su raskoraku. Da bi se postigla ravnoteža u budžetu, mora se smanjivati javna potrošnja, a svako daljnje smanjenje imat će negativni efekt na BDP. Lijek bi bio da se uz to smanjenje neminovno provode reforme koje će dovesti do rasta investicija i izvoza – ističe ekonomist Žarko Primorac.
>>Dalić: Smanjenje minusa cementira pad gospodarstva
>>\'Plaća učitelja i nastavnika porast će za oko 200 do 400 kn\'
"Preračunali se: Predviđanje od 1,8% rasta BDP-a Vlada smanjuje na 0,7%, a ekonomisti i to drže preoptimističnim." Zar ovako nije bilo i prosle godine ?!?! I kakav im je to rast (kojeg nece uopce biti) od 0.7% kada je inflacija daleko veca ?